Google
 
pretrazivac
pretraži NS Caffe
po domaćem web-u


Upamtite NS Caffe

 
 

Prijavljivanje

Welcome Gost.






Zaboravili ste lozinku?
Nemate nalog? Napravite nalog

Ukupno nas ima

1053 Registrovano
0 Danas
0 Ove nedelje
42 Ovog meseca
Najnoviji: markoo.1000

Najnoviji članovi

markoo.1000
MOMAK_23
xsavija
radule
dezso43
NS Caffe arrow Lifestyle arrow Ljubav i sex arrow Evropa podeljena oko "gej" brakova
Evropa podeljena oko "gej" brakova E-pošta
Gradjani Evropske unije su veoma podeljeni kad je reč o braku medju homoseksualcima - 82 odsto Holandjana su za, a u istočnim i južnim članicama Unije, gotovo isto toliki procenat ljudi (80 odsto) je protiv.

Prema rezultatima najnovijeg istraživanja javnog mnjenja, koje je sproveo istraživački institut Evrobarometar, ukupno 44 odsto gradjana EU smatraju da bi trebalo dozvoliti sklapanje "gej" brakova.

Podrška istopolnim brakovima najveća je medju severnim evropskim narodima. Pored Holandjana, za sklapanje takvih brakova se izjasnio 71 procenat Švedjana, 69 odsto Danaca i 62 odsto Belgijanaca. Za razliku od njih, samo 11 odsto Rumuna podržalo je tu ideju i tek 12 procenata Litvanaca i 14 odsto Kiprana.

Kada se uzme u obzir izjašnjavanje celokupne evropske populacije o piitanju da li homoseksualni parovi imaju pravo da usvoje dete, 32 odsto gradjana EU podržalo je tu ideju.

Prva zemlja koja je legalizovala istopolni brak bila je Holandija (2001. godine), čime su u toj zemlji izjednačena prava "normalnih", heteroseksualnih i homoseksaulnih parova.

Danas su istopolni brakovi priznati u tri evropske države - Holandiji, Belgiji i Španiji.
Te zemlje u potpunosti izjednačavaju istopolne i heteroseksualne brakove, uključujući pravo roditeljstva, odnosno pravo na usvajanje dece.

Pored istopolnih brakova, postoje i razni oblici zakonski priznatih istopolnih zajednica, kojima se garantuju manje ili više jednaka prava koja imaju venčani parovi.

Registrovano partnerstvo, gradjanska zajednica ili domaće partnerstvo su različiti oblici priznavanja zajednica istopolnih parova, koji u Evropi postoje u Češkoj, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Luksemburgu, Portugaliji, Sloveniji, Švedskoj i Velikoj Britaniji.

Prva država koja je priznavala pravo na zakonsku zajednicu istopolnih parova bila je Danska, koja je donela zakon o registrovanom partnerstvu 1989. godine. Skandinavijski tip registrovanog partnerstva je gotovo jednak braku, uključujući pravo na usvajanje dece.

Ipak, registrovana partnerstva su definisana posebim zakonom, a ne zakonom o braku, pa se nezvanično nazivaju brakom. Mnogi smatraju da su istopolne zajednice, definisane posebnim zakonom, čak i u slučaju kada su im garantovana ista prava kao i brakom, diskriminativne i da bi ih trebalo zameniti istopolnim brakom.

Pre najnovijeg istraživanja Evrobarometra, prema istarživanju koje je 2003. godine sproveo Galup, 57 odsto stanovnika u 15 zemalja "starih" članica EU podržavali su istopolne brakove. Medju novopriključenim članicama, podrška istopolnim brakovima bila je oko 28 odsto.

(Tanjug)
 
< Prethodno   Sledeće >
internetpristup

Prijatelji NS Caffe-a


Vojvodina



RockIn Serbia