Strane kompanije u Srbiji
donošenje svojih poslovnih odluka uglavnom su odložile do 3. februara.
Investitori koji su već na našem tržištu ući će u dodatna ulaganja tek kad vide
da li će se Srbija prikloniti „evropskom ili radikalskom carstvu“, a novih
ulagača nema na vidiku. Procene o tesnom rezultatu drugog kruga izbora odložile
su, kako saznaje „Blic“, odluku o najvećoj dodatnoj investiciji jedne britanske
kompanije koja je trebalo da bude doneta ove nedelje.
- Kao i tokom prethodnih
perioda neizvesnosti (na primer, u vreme održavanja prethodnih izbora i
formiranja koalicione vlade), naša ambasada beleži osetan pad u broju
komercijalnih upita u odnosu na uobičajeni broj koji očekujemo. Nekoliko
kompanija sa kojima smo nedavno razgovarali obavestilo nas je da će
primenjivati taktiku „čekaj i posmatraj“ (wait and see) i da će pratiti razvoj
situacije pre nego što se odluče da reaguju. Kompanije se ponašaju opreznije i
postavljaju više političkih pitanja - kaže za „Blic“ Nik Grouvs, šef
Trgovinskog odeljenja britanske ambasade u Beogradu, uz objašnjenje da su
perspektive vrlo bliskog odnosa sa EU jedna od stvari koja najviše privlači
investitore iz Velike Britanije.
- Kompanije će pažljivo
osmatrati ishod izbora kako bi procenile šta to znači za dalji napredak Srbije
na putu integracije u EU. Kada se opredeljuju za investicije poslovni ljudi
vole izvesnost i stabilnost. Vrlo je verovatno da će na mestima na kojima je
situacija nejasna, investitori odložiti bilo kakve bitne poslovne odluke - kaže
Grouvs.
Štetu teško sagledati
Kratkoročno, kako ukazuje
Klaus Miler, član Izvršnog odbora „Folks banke“, ova predizborna neizvesnost ne
utiče na njihovo poslovanje, ali...
- Eventualnu pobedu
Tomislava Nikolića kritički će posmatrati strani internacionalni investori,
zbog toga što bi ona usporila pridruživanje EU. To bi, bar neko vreme, moglo
negativno da utiče na rejting zemlje, kao i na investicije - upozorava Miler.
Ministar Mlađan Dinkić rekao
je pre dva dana da su mu iz „Geoxa“, italijanske kompanije koja se bavi
proizvodnjom cipela, poslali pismo kojim ga obaveštavaju da, „dok se ne vidi
ishod izbora“, odlažu sastanak na kome je trebalo da se ugovori izgradnja
njihove fabrike u Srbiji.
Vlasnici ili direktori
kompanija nerado komentarišu političku situaciju, naročito ne javno. Ipak, kako
„Blic“ saznaje, mnogi poslovni ljudi naručili su od kompanija koje se bave
istraživanjem javnog mnjenja političke analize odmah posle prvog kruga predsedničkih
izbora.
- Pobeda jednog od
predsedničkih kandidata u drugom krugu ne bi u kratkom roku imala uticaja na
poslovanje „Bambi Banata“ imajući u vidu ustavnu funkciju predsednika
republike. Pobeda Tomislava Nikolića doprinela bi značajnim promenama u strategijama
i orijentacijama Srbije, kao i njenih potencijalnih partnera. Takođe, uticala
bi i na unutrašnje odnose, što bi u ovoj i narednih godina sigurno imalo
određeni uticaj na poslovanje, a koji se u ovom trenutku ne može sa sigurnošću
sagledati - naglašava Miroslav Miletić, generalni direktor „Bambi Banata“.
S druge strane, kako ističe
Miletić, pobeda sadašnjeg predsednika Borisa Tadića svakako bi dovela do
jačanja evropskih integracionih procesa u orijentaciji Srbije, a samim tim i do
bržeg i većeg privlačenja stranih investitora i potencijalno novih strateških
partnera sadašnjih vlasnika „Bambi Banata“.
Pad kreditnog rejtinga
Agencija za utvrđivanje
kreditnog rejtinga „Standard i purs“ procenila je da bi izbor Tomislava
Nikolića za predsednika Srbije mogao negativno da utiče na kreditni rejting
zemlje. Kako prenosi sajt magazina „Forbs“ (www.forbes.com), izbor Nikolića za
predsednika bi „predstavljao rizik za evropske integracije Srbije i odnos
stranih investitora prema Srbiji“. „To je posebno veliki rizik jer je značaj
stranih investitora ključan za finansiranje srpskog deficita tekućeg plaćanja,
koji je za 2007. godinu procenjen na 15 odsto bruto domaćeg proizvoda“, navode
stručnjaci „Standard i pursa“. „Štaviše, Nikolićeva pobeda povećala bi pritisak
na rejting u trenutku kada postoji mogućnost da Kosovo proglasi nezavisnost od
Srbije“, stoji u proceni. Stručnjaci „Standard i pursa“ naveli su da će
politika koalicione vlade nakon mogućeg proglašenja nezavisnosti Kosova biti
ključan faktor za utvrđivanje rejtinga.
Kreditni rejting Srbije
trenutno je BB-stabilan, na skali gde se najbolji rejting označava za AAA.
- Potencijalni novi
investitori će sigurno pratiti rezultate izbora. Kada odlučuju o ulaganjima,
kompanije iz SAD traže progresivno poslovno okruženje i stabilnu demokratsku
vladu - rekli su „Blicu“ u američkoj ambasadi u Beogradu, uz napomenu da s
njima kompanije nisu kontaktirale u vezi sa specifičnim pitanjem o predstojećim
izborima.
Na pitanje kakva razmatranja
su važna kako bi se nemačka privredna preduzeća odlučila za investicije u
Srbiji, Volfran Mas, nemački ambasador u Beogradu, kaže:
- Nemačka preduzeća su od
2000. godine uložila 1,1 milijardu evra u Srbiju. Ove investicije obezbeđuju
hiljade radnih mesta. „Stada“, „Henkel Merima“ u Kruševcu, „Messer Tehnogas“,
„Metro“, „Loher“ u Subotici samo su nekoliko primera uspešnih investicija.
Podrazumeva se da preduzeća, koja su tek počela da se interesuju za Srbiju,
veoma pažljivo razmatraju okvirne uslove za investiciju u Srbiji i procenjuju političku
stabilnost, pravnu sigurnost i otvaranje prema EU. Kada razvoj pokaže da
situaciju u Srbiju određuju stabilnost i nepokolebljivo približavanje Evropi,
uveren sam da će u budućnosti biti moguće da se u daleko većoj meri iskoriste
potencijali nemačko-srpskih privrednih odnosa - kaže ambasador Mas za „Blic“.
„Holcim“: ostajemo, pa šta
bude
Ima, naravno, i drugačijih
poslovnih procena. Gustavo Navaro, prvi čovek „Holcima“, kaže:
- Mislim da se investitori
koji su već ovde ne boje da će doći do negativnih promena. Srbija je ekonomski
znatno napredovala proteklih godina i kroz niz sistemskih zakona stvoreni su
uslovi za sigurno poslovanje. Bez obzira na budući politički milje, „Holcim“ će
u Srbiji i dalje biti jedan od glavnih investitora, pogotovo što smatramo da
nijedan segment srpskog društva ne može imati veći negativni uticaj na
poslovanje kompanija u Srbiji. Tržište se već uveliko razvija i oblikuje prema
standardima EU - kaže Navaro.
Suzdržanost na berzi
Suzdržanost inostranih
investitora na Beogradskoj berzi koji dominiraju na našem tržištu -
Austrijanaca, Slovenaca i Hrvata traje još od jesenas, kada su počele
ozbiljnije da se sagledavaju eventualne posledice krize na Kosovu. Nenad
Gujaničić, glavni broker „Sinteze invest grupe“, ističe da je suzdržanost
naročito izražena poslednjih nedelja, između dva izborna kruga.
- Iako je izvesnog, doduše
manjeg, uticaja imala svetska finansijska kriza, politički faktor je i dalje
dominantan činilac kretanja cena akcija. Hrvatski investicioni fondovi su
uglavnom obustavili kupovinu na našem tržištu, dok su slovenački i austrijski
portfeljni investitori sveli kupovine na prilično nisku meru - ukazuje
Gujaničić i upozorava na to da bi u slučaju najnegativnijeg scenarija, strani
investitori imali još veću dozu rezervisanosti na našem tržištu.
Nikolić nije preporuka za
ulaganja
Brojni donatori i strane
organizacije, konkretno GTZ - nemačka organizacija za tehničku pomoć, u slučaju
pobede Tomislava Nikolića prekinuli bi svoje projekte u Srbiji, kaže za „Blic“
Aleksandar Stevanović, saradnik Centra za slobodno tržište.
- Ukoliko bi radikalski
kandidat pobedio na izborima, jako je teško očekivati da bi ovakva vlada
ostala. Iako bi to značilo slobodan izbor građana, Srbija bi krenula u pravcu
koji je obeshrabrujući za investitore. Desio bi se pad akcija na berzi, dinar
bi oslabio, a vrlo je verovatno da bi se tempo novih investicija znatno
smanjio. Investiciona javnost ne očekuje da bi radikalski predsednik bio dobra
preporuka za njihova ulaganja - ističe Stevanović.
Dinar slabi zbog
neizvesnosti
Narodna banka Srbije ocenila
je da je slabljenje dinara u poslednja tri dana posledica političke
neizvesnosti koja je nastala posle prvog kruga predsedničkih izbora. U
saopštenju se precizira da je dinar od 23. januara oslabio prema evru za 2,3
odsto i ocenjuje da kretanje dinara ukazuje na opreznost učesnika na
međubankarskom tržištu, koji očekuju da bi konačni ishod izbora mogao Srbiji
doneti nestabilnost. „Zbog toga je tražnja za devizama povećana jer i banke i
njihovi klijenti nastoje da dinare zamene evrima, dok se oni koji ih imaju
uzdržavaju od prodaje“, navodi centralna banka. Dinar je juče oslabio za 1,04
odsto prema evru, tako da je zvanični srednji kurs pao na 82,6870 dinara za
jedan evro. Prema zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije, time je dinar
pao na najniži nivo od početka 2008. godine. Domaća valuta je od 22. januara do
danas oslabila za 2,95 odsto, pošto je za jedan evro umesto 80,32 dinara
trebalo izdvojiti 82,69 dinara.
izvor:Blic
|