|

Ovom odlukom Vlada je još jednom potvrdila opredeljenje, s kojim je škola pre više od dva veka osnovana da, kao prva gimnazija u Srba, okuplja učenike iz svih krajeva gde naš narod živi, što evo i danas činimo, s obzirom na to da imamo đake iz 52 opštine u Srbiji i Republici Srpskoj –rekao je za naš list direktor Karlovačke gimnazije Rade Zejak, komentarišući jučerašnju odluku Vlade Srbije da Karlovačku gimnaziju u Sremskim Karlovcima, uz Matematičku i Filološku u Beogradu, proglasi školom od posebnog nacionalnog značaja.
A 1791. godine gimnazija u Sremskim Karlovcima osnovana je zahvaljujući zalaganju tadašnjeg mitropolita Stefana Stratimirovića i uz finansijsku pomoć dobrotvora Dimitrija Anastasijevića Sabova, koji je priložio 20.000 forinti, dok su ostalih 13.000 forinti, neophodnih za otpočinjanje rada škole, sakupili sami Karlovčani. Gimnazija je osnovana na osnovu posebne povelje austrijskog cara Leopolda Drugog, i prvi svoj vek provela je u neodgovarajućem prostoru, a za stogodišnjicu preseljena je u novu zgradu, čiju su izgradnju finansirali tadašnji patrijarh German Anđelić i njegov brat Stefan. Ovu zgradu, u kojoj se Gimnazija i danas nalazi, projektovao je budimski arhitekta Đula Partoš po uzoru na srpske crkve i manastire. Sve do 1921. godine škola je bila pod patronatom Srpske pravoslavne crkve, ali uvek kao realna gimnazija, u kojoj je do 1852. godine nastava izvođena na nemačkom i latinskom, da bi se tada prešlo na nastavu na srpskom, a od 1873. godine i na reformisano Vukovo pismo. Najčuveniji đak ove gimnazije svakako je Branko Radičević, ali među značajna imena naše istorije i kulture spadaju i njeni đaci Dimitrije Davidović, Stevan Šupljikac, Jovan Subotić, Đorđe Natošević, Jovan Sterija Popović, Vasa Stajić i mnogi drugi. Od 1990. godine Karlovačka gimnazija je filološka, a njenih 500 đaka danas je raspoređeno u smerove za klasične jezike, engleski, nemački, ruski, italijanski i španski. Prošle godine Skupština Vojvodine Karlovačku gimnaziju proglasila je za školu od izuzetnog značaja za Vojvodinu, a među prve efekte ove odluke svakako spada i finansiranje uređenja tavanskog prostora, koje će početi na jesen, novcem iz Pokrajinskog fonda za kapitalne investicije. U planu je i izgradnja đačkog doma, ali za to još uvek nije obezbeđen novac. |