ChuChu
čedo
Odsutan
Pol: 
Poruke: 6
|
 |
« poslato: 22-10-2007, 17:06:14 » |
|
Dakle,zgrada koja se nalazi na trgu mladenaca izmedju continental banke i matichara, tachnije adresa je trg mladenaca 5  ako neko zna kad je gradjena? ko je autor? kom stilu pripada? i chemu je sluzhila/sluzhi? Takodje,trebaju mi informacije u vezi Ministarstva finansija i ekonomije poznatijem kao SDK! Opet isto,kad je sagradjena zgrada,ko je autor i kom stilu pripada! 
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
JohnyBravo
|
 |
« Odgovor #1 poslato: 22-10-2007, 17:30:05 » |
|
Ne znam sad ovako iznenada da ti kazem.... ali mozda da pogledas ovdemada nesto se ne secam da smo pisali bas o tim zgradama koje tebi trebaju. No mozda i nadjemo nesto 
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Novi Sad moj grad Vojvodina moja ledina
|
|
|
ChuChu
čedo
Odsutan
Pol: 
Poruke: 6
|
 |
« Odgovor #2 poslato: 22-10-2007, 17:34:59 » |
|
Pogledala sam tu vecj. Hvala u svakom sluchaju  Glavni problem mi je za SDK,ta zgrada bukvalno kao da ne postoji ni u jednom opisu grada (nije da je neka znamenitost,al ajd) ali jeste jedna od upechatljivijih i pompeznijih zgrada novog sada..A i ministarstvo je tu..trebalo bi da postoji negde neshto o tome..al kad nema u matici ne znam gde bi moglo da bude!
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
JohnyBravo
|
 |
« Odgovor #3 poslato: 22-10-2007, 17:38:09 » |
|
Postoji nedavno izdata knjiga od Donke Stančić, ali sad nemogu da se setim naziva knjige medjutim znam ko je ima pa ću proveriti.... u njoj bi moglo da ima to sto te interesuje....
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Novi Sad moj grad Vojvodina moja ledina
|
|
|
ChuChu
čedo
Odsutan
Pol: 
Poruke: 6
|
 |
« Odgovor #4 poslato: 22-10-2007, 17:41:08 » |
|
Mislim da se knjiga zove "od kucje do kucje" ili neshto u tom stilu..bash sam juche trazhila :) Ajde molim te ako ima neshto javi,bicju ti vechno zahvalna! :D
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|
JohnyBravo
|
 |
« Odgovor #5 poslato: 22-10-2007, 17:51:29 » |
|
Nacicemo nesto, ne sekiraj se ..... 
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Novi Sad moj grad Vojvodina moja ledina
|
|
|
|
Mish
|
 |
« Odgovor #6 poslato: 22-10-2007, 18:55:02 » |
|
Što se tiče zgrade bivšeg SDK, mislim da sigurno negde postoji monografija SDK Vojvodine (verovatno u Matici). U takvim monografijama uvek ima deo rezervisan za informacije o zdanju u kom se institucija nalazi.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio... I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad.
|
|
|
|
lanus
|
 |
« Odgovor #7 poslato: 23-10-2007, 08:21:40 » |
|
Dugo je vremena ovo mesto bilo ne uređeno da bi prave konture trga zadobilo tek u drugoj polovini 18. veka. Krajem 18. veka (1797.) ovde je iskopan bunar do kojeg se prostirala pijaca iz centra grada. Kraće vreme se na trgu nalazila i Žitna pijaca kada se ovaj prostor nazivao Brašnarski trg, odnosno Trg brašnarske vage. Nakon uklanjanja Žitne pijace prostor se uređuje i menja ime, Jelisavetin (Eržebet), Vilsonov, te Lenjinov trg, da bi na kraju poneo današnje ime Trg mladenaca po Matičarskom zdanju koje se nalazi na njemu.
U Buni 1849. godine stradali su gotovo svi objekti na trgu, a za njegovu obnovu velike zasluge nosi župan Feliks Parčetić koji na ovom mestu podiže velelepnu palatu rezidencijalnog tipa. Palata je urađena u sjajnom klasicističkom stilu i na njenoj fasadi još uvek je uočljiv plemićki grb porodice Parčetić. Danas se u ovoj palati nalazi Matičarski ured (Trg mladenaca br. 7). Pored Parčetićeve palate, u broju 5, nalazi se zgrada nekadašnje Trgovačke akademije, danas Ekonomsko-trgovačko-turističko-ugostiteljska škola «Svetozar Miletić», najveća škola ovih profila u zemlji.
U zgradi današnje stare Pošte nalazio se znameniti hotel «Central» izgrađen krajem 19. veka u stilu klasicizma i neorenesanse. Ispred ovog hotela nalazila se prostrana letnja bašta, tzv. «saletl terasa», opkoljena zelenilom i «debelim ladom». U njoj su leti bile priređivane igranke za mladež. Uz baštu se nalazila i stanica fijakera. Nakon probijanja bulevara Kraljice Marije zgrada je pretvorena u Poštu a ispred nje, fasadom okrenuto ka Bulevaru, niklo je i novo modernističko zdanje Pošte.
Sigurno najupečatljiviji i najlepši objekat na Trgu je Adamovićeva palata koja je pripadala bogatoj i uglednoj varoškoj porodici Adamović, čuvenoj po proizvodnji kvalitetnog vina i konjaka (Adamovićevi vinogradi nalazili su se na mestu današnjeg dela grada zvanog Telep).
Palata se nalazi na Trgu mladenaca broj 4-6. Podignuta je 1911. godine kao prva novosadska trospratnica sa dva ulaza, lokalima u prizemlju i velikim i luksuznim stanovima na spratovima. Zgradu su projektovali Geza Markuš i Friđeš Špigel, arhitekte iz Pešte. Predstavlja sasvim originalno delo arhitekture na našim prostorima. Na njoj se ogleda uticaj mađarske secesije ali i modernistički duh koji posebno karakteriše krovnu konstrukciju sa gaudijevskim odžacima (Antonio Gaudi, arhitekta iz Barselone poznat po originalnim modernističkim zdanjima).
U prizemlju, u lokalu na uglu nalazila se veoma posećena kafana «Elita» koja beleži najbolje poslovanje u vreme gazdovanja Žige Mezeija koji uvodi po prvi put u varoši služenje bele i crne turske kafe, obezbeđuje štampu za goste, igranje šaha i bilijara, i kao najvažnije uveo je cigansku muziku kojoj je štimung davao uvaženi majstor Deže Kekenji. Beleži se da su u Eliti svirane sjajne mađarske ciganske romanse, igrao se čardaš i širile često melodije starih ruskih pesama. Danas se na mestu Elite nalazi restoran «Marina» sa sjajnim rustičnim ambijentom i nezaboravnim tamburašima.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Vrhunac gluposti je kad ti rođeni otac objašnjava da si postao od majmuna!
|
|
|
Komarica
dilber/ka
  
Odsutan
Pol: 
Poruke: 418
Novi Sad - tu negde
|
 |
« Odgovor #8 poslato: 23-10-2007, 09:54:31 » |
|
U knjizi " Novi Sad - od kuće do kuće" Donke Stančić je opisana zgrada u ulici Modene br. 7 (Bivši SDK)
Hipotekarna banka Vreme gradnje: 1940-1947 Stil: Moderna
Na uglu ulice Modene i Žarka Zrenjanina nalazi se trospratna zgrada Uprave za javna plaćanja (bivši SDK). Izgradnja je započela pred Drugi svetski rat za sedište Hipotekarne banke. Osim svojom namenom zgrada privlači pažnju i svojim izgledom, strogim, čisto geometrijskim formama i bezornamentalnim ravnim fasadnim površinama obloženim bračkim polumermerom. Grad je 1937. godine prodao za 930.000 dinara Hipotekarnoj banci zemljište na uglu Bul. Kraljice Marije i Ulice kraljevića Đorđa (kasnije Žarka Zrenjanina), da izgradi "velelepnu dvospratnu palatu". Državna hipotekarna banka je pre novosadske filijale još samo u Banjaluci izgradila namensku zgradu za svoju službu. Uprava Udruženja inženjera i tehničara zahtevala je da ona mora biti u stilu i visini ostalih građevina u tom delu grada i da neizostavno mora imati zaobljen ugao, a ne oštar, pošto je "Ministarstvo građevina i Ministarstvo unutrašnjih dela odobrilo regulacioni plan za Mali Liman s krivinama u tom bloku". Danas se zna da ovaj zahtev, bar što se tiče naredbe za objekte u bloku, u praksi nije prihvaćen. Odobrenje za gradnju izdalo je Gradsko poglavarstvo 19. maja 1939. godine. Izvođački projekat uradio je "bančin arhitekata" Dragomir Petrović, prema idejnom rešenju beogradskih arhitekata Bogdana Ignjatovića i Tihomira Ivanovića nagrađenom na konkursu, sa kraja juna 1940. Drugu nagradu dobio je arh. Mario Ivančić iz Beograda, treću arh. Lovro Kostić iz Zagreba, a četvrtu arh. Vladimir Potočnjak. Planovi su, potom odobreni u Građevinskom odelenju, na osnovu recenzije arh. Slavka Kosirevića, a gradnja je poverena preduzeću Đure Borišića iz Beograda, po predračunskoj vrednosti od 8 miliona dinara.
Zgrada Hipotekarne banke fundirana je na betonskim šipovima (tipa "simpleks"), zidana opekom i cementnim malterom, dok je osnovna konstrukcija izvedena armiranim betonom. Od 1940. do 1942. godine izvođač radova, arhitekt Borišić, uspeo je da završi grube građevinske radove i da zgradu stavi pod krov. U ratnim prilikama dalji rad na građevini je prekinut. Tek posle oslobođenja. 1946. godine, ugovoreno je sa građevinskim preduzećem "Sićevo" iz Smedereva da završi zidanje, što je i ostvareno u julu sledeće godine.
Zgrada Državne hipotekarne banke podignuta je u stilu Moderne. Osnovni volumen prilagođen je ugaonoj parceli, s tim što je na slobodnoj površini dvorišta, između krila, mnogo godina kasnije, interpolirana parterna šalter - sala sa staklenom tavanicom. Na glavnoj uličnoj fasadi zgrade upečatljiv je centralni deo na kome se smenjuju jaki prislonjeni stupci kvadratnog preseka sa devet vertikala otvora. U parteru, između trećeg i šestog stuba, smešten je tročlani ulaz. Na kraju krila, iz ul. Ž.Zrenjanina, postavljena je visoka kolska kapija. Svi ulazi i prozori prizemlja obezbeđeni su gvozdenim, zanimljivo oblikovanim i majstorski izvedenim giterima.
Veoma je impresivan kvalitet obrade enterijera. Podovi hola i hodnika obloženi su belim mermerom, a okviri vrata na spratovima mermerom toplog oker tonaliteta. Po sobama je ugrađen kvalitetan hrastov parket, stolarija je masivna i izuzetno kvalitetna.
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
ChuChu
čedo
Odsutan
Pol: 
Poruke: 6
|
 |
« Odgovor #9 poslato: 23-10-2007, 18:14:44 » |
|
 Hvala vam puno! Mnogo ste mi pomogli 
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
|
|
|
|