|
Zelenooka
|
 |
« Odgovor #2 poslato: 26-10-2007, 10:03:34 » |
|
Buda je svojim propovedima stvorio zajednicu pristalica i budistički monaški red. Suština njegovog učenja je u tzv. četiri plemenite istine: o patnji , o uzroku patnje , o ukidanju patnje , i o plemenitom osmostrukom putu ka ukidanju patnje. Njega čine: 1. Ispravno razmevanje (četiri plemenite istine) 2. Ispravna misao (odluku da se svoj život usmeri pravim putem) 3. Ispravan govor (bez laganja, neopravdanog kritikovanja drugih, uvredljivih reči, ogovaranja) 4. Ispravno delovanje (sleđenje pet pravila morala) 5. Ispravno življenje (zarađivanje za život tako da se ne ugrožavaju druga živa bića) 6. Ispravan napor (izbegavanje svih loših misli, onih podstaknutih mržnjom, zavišću i pohlepom. Nastojanje da se što duže održe misli ispunjene blagonaklonošću i ljubavlju) 7. Ispravna sabranost (postati što više svestan svih stanja i procesa u telu, svojih osećanja i misli) 8. Ispravna koncentracija (duboka koncentracija put je do jednog višeg stanja svesti koje se naziva prosvetljenje).
Za razliku od hrišćanstva budizam nema božije zapovesti, zbog čijeg će kršenja čovek biti kažnjen, već postoji pet preporuka kako da svoj život poštedimo patnje.
Te preporuke su: (1) uzdržavaj se od ubijanja živih bića, (2) ne uzimaj ono što ti nije dato, (3) ne vrši preljubu, (4) ne laži, ne ogovaraj i ne vređaj druge i (5) ne uzimaj alkohol, droge ili bilo kakva druga sredstva koja menjaju jasnu svest.
Budizam uči da se bića preporađaju iz jednog u drugi život, u krugu koji se naziva samsara, ali on ne propagira verovanje u seobu duša (verovanje da se duša posle smrti tela seli u novo telo-čoveka, životinje ili biljke). U njegovoj analizi sastojaka bića nema mesta za dušu, već je svako biće sastavljeno od pet elemenata: telo, osećaj, opažaj, voljni postupci i svest. Ono što povezuje biće iz sadašnjeg i budučeg života jeste tek akumulirana energija voljnih postupaka karma (karma). Ta energija je neuništiva i ona mora kad-tad doneti svoj plod, u sadašnjem ili budućem životu. Moralno ispravni postupci, u skladu sa već pomenutih pet principa, koji su temelj, ali ne i potpuni opis moralnog ponašanja, donose sreću kao svoj plod. Nemoralni postupci za svoj plod neumitno imaju patnju. Svaki postupkom (misao, reč i telo) stvaramo novu karmičku energiju i ono što je boji kao pozitivnu ili negativno jeste isključivo namera koja stoji iza tog dela. Neistreiranom umu je jako teško da otkrije prave namere svojih postupaka, jer um vrlo vešto i najsebičnije namere može da zaodene u odoru nesebičnosti. Otuda je izuzetno važan jasan uvid, do kojeg jedino može da dođe smiren i fokusiran um. Tu je uloga meditacije, kao discipline negovanja pažnje.
Iako je nastao na indijskom tlu, danas u Indiji ima svega oko 300 000 budista. Ipak, po podacima iz 2001. godine u svetu ima čak 376 000 000 budista što čini 6% svetske populacije i čini ga četvrtom po broju vernika religijom na svetu, odmah iza hrišćanstva, islama i hinduizma. Budizam je rasprostranjen u Indokini , na Tibetu, u Koreji, Japanu, Mongoliji, Kini. Poslednjih decenija budizam stiče sve više pristalica u Evropi i Americi.
|