|
Mish
|
 |
« Odgovor #10 poslato: 14-03-2007, 00:51:38 » |
|
Ljubavna
Naoruzan samo smijeskom hodam ja kroz grad,
zvona zvone, nedjelja je, gdje ja pripadam?
Moje ime nije vazno jer je namjera
to sto cini razliku od covjeka do covjeka.
Nemam nikog da me vodi, to mi ne treba,
jer jos uvijek moja glava meni pripada.
Moras prvo puzati da bi znao hodati.
A kad te stvarno sve uza zid pritisne,
digni glavu, ne daj se, pjevaj pjesme ljubavne,
zaplaci da te nitko ne vidi.
Bole rijeci, boli vrijeme, bole sudbine.
Daj jos rundu, prijatelju, kome je do istine?
Moras prvo puzati da bi znao hodati.
A kad te stvarno uza zid pritisne,
digni glavu, ne daj se, pjevaj pjesme ljubavne,
zaplaci da te nitko ne vidi. |
|
|
|
|
Sačuvana
|
Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio...
I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad.
|
|
|
|
Mish
|
|
« Odgovor #11 poslato: 14-03-2007, 00:52:53 » |
|
Poljubac je dobar...
I dođe tako pa te stisne
nosiš svijet na leđima
i ne znaš to si bogu zgriješila
život piše čudna pravila
Znaš da daješ sve od sebe
al nemaš nikad pravi broj
i nema binga na toj lutriji
ne za takve kao što smo mi
I kad ti brige osmijeh skinu
kad ti ljubav sakriju
pogledaj kraj sebe
vidiš još sam tu
a poljubac je dobar lijek za tugu
Kad si rekla da me voliš
kad je bilo zadnji put
nemoj da nas vrijeme izigra
vrijeme nikome ne oprašta
I meni dođe da poludim, ponekad
tome nema pomoći
priđi bliže i poljubi me
poljubi i zaboravi na sve
I kad ti brige osmijeh skinu
kad ti ljubav sakriju
pogledaj kraj sebe
vidiš još sam tu
a poljubac je dobar lijek za tugu |
|
|
|
|
Sačuvana
|
Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio...
I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad.
|
|
|
|
Mish
|
|
« Odgovor #12 poslato: 14-03-2007, 00:53:49 » |
|
Moja je pjesma lagana
Tuzna je nasa ulica od kada nisi tu,
jer tuznu pjesmu pjevaju oni sto ostaju.
Iste smo snove sanjali, istom se nadali,
drugi su igru vodili i snove ukrali.
Nije mi zao sto si otisla, znam da si morala,
jedino boli, malena, sto se nisi javila..
Ne bih ti rekao ostani, ne bih ni probao,
ne bih ti rekao volim te, samo.. cuvaj se.
Moja je pjesma lagana, polagana,
i tiho se ispija,
sasvim lagana i bez pitanja,
sto si otisla..
Kad krenes srusis mostove, izbrisi tragove
meni pjesma ostaje da me smiruje..
Iste smo snove sanjali, istom se nadali,
ja nisam smogao hrabrosti da se odlucim.. |
|
|
|
|
Sačuvana
|
Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio...
I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad.
|
|
|
|
Mish
|
|
« Odgovor #13 poslato: 14-03-2007, 00:54:35 » |
|
Kada me dotakne
Zlatna slova njeno ime
Budi rijeke zaspale
Svojim dahom pali vatre
Iz iskri sto su ostale
I tako kruzi meni
Kao plima vjecita
Njezno plete moje niti
I u toj igri uziva
A kada me dotakne
Ja protrnem
I bogove i vragove zovem
Ako mogu vrijeme da zaustave
U mojoj dusi
Tisucu svijeca sja
I sve do jedne, sve do jedne
Ona je upalila
|
|
|
|
|
Sačuvana
|
Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio...
I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad.
|
|
|
|
Mish
|
|
« Odgovor #14 poslato: 14-03-2007, 00:55:03 » |
|
Zaplesi sa mnom ovu noc
Uzmi me sada, bez sminke, bez sjaja
Samo danas sam ovdje, samo danas sam tvoj
Vrijeme nam bjezi, nedostaju dani
Tako malo smijeha ostace iza nas
Zagrli me cvrsto
I ne brini, ja sam tu.
Jos jedna pjesma, jos jedna litra
Zaplesi sa mnom ovu noc
Znam da si sama i ne cekas nikog
A sutra je daleko, ko zna kada ce doc
Zato svu svoju ljubav
Sada mi daj.
Uzmi me, zaboravi sve
Ljubi me ko nikoga prije
Reci da zelis i vrijeme ce stati
Isprazni casu do dna.
Nasmij se, nasmij se sada
Ravno iz srca, danas je dan
Zatvori oci i pusti da traje
Pruzi mi ruku, pokloni mi san. |
|
|
|
|
Sačuvana
|
Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio...
I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad.
|
|
|
|
Mish
|
|
« Odgovor #15 poslato: 14-03-2007, 00:55:44 » |
|
Romansa
E da knjigu pisem ponovo
Sad bih znao gdje sam grijesio
Sad bih znao kojim putem krenuti
Sad bih znao sve
E da knjigu pisem ponovo
Kada bi se vrijeme vratilo
Ti bi tu kraj mene sanjala
Ispod svile mjeseca
Molim te,
Ne stavljam mi sol na ranu
Molim te,
I bez toga dosta boli
Sada mi je jasno, sada kad je kasno
Trebao sam ostati
Trebalo je hrabrosti
Trebalo je znati dijeliti
A ja mlad, pa nisam znao davati
Preradno je bilo, duso, prerano
A sad se bojim da je prekasno
E da mogu sada ponovo
Ja bih samo srce slusao |
|
|
|
|
Sačuvana
|
Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio...
I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad.
|
|
|
|
Mish
|
|
« Odgovor #16 poslato: 14-03-2007, 00:56:16 » |
|
U prolazu
Ja samog sebe ne bih nikad čekao
Još bih manje samom sebi vjerovao
I nikad ti neću reći istinu,
jer volim tvoju ruku na svom ramenu.
Kad kažem da te volim,pazi prevara,
Ja sam samo željan tvojih dodira
I nikad ti neću reći istinu,
Jer ja sam tu, u prolazu.
U prolazu, u prolazu.
Jednom nogom tu, drugom prema izlazu. |
|
|
|
|
Sačuvana
|
Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio...
I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad.
|
|
|
|
Mish
|
|
« Odgovor #17 poslato: 14-03-2007, 00:56:43 » |
|
A gdje je ljubav
Danima već kiša
ja iz dura opet prelazim u mol
i ne znam više kako
od srca se ne smijem predugo.
Krivi svijet i vrijeme za mene
prelazim bez potrebe.
Nisu šanse svima jednake
ne možeš od istine.
Oprostite na smetnji
i ja bih rado nešto veselo.
Al nema dobrih vijesti
gorko valjda traži lagano.
Sasvim krivo vrijeme za mene
prolazim bez potrebe.
Sve su boje sivo-srebrne,
čekaš ljeto, a već zima je.
...a gdje je ljubav
Slažem dane, tugo
ti si moja vjerna pratilja.
A nema tome dugo
još je bilo svjetla ispred nas.
Tražim ljude, slabo pogađam
čuvaj leđa svašta se događa.
Sve su boje sivo-srebrne,
čekaš ljeto, a već zima je.
...a gdje je ljubav |
|
|
|
|
Sačuvana
|
Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio...
I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad.
|
|
|
|
Mish
|
|
« Odgovor #18 poslato: 14-03-2007, 00:57:32 » |
|
Godine prolaze
Kapne dan pa dode noc
Prode noc pa kapne dan
Korak naprijed natrag dva
Ode godina.
Oko podne budim se
Ovako citam novine
Lose vijesti preskacem
To mi ne treba.
Godine prolaze
Proklete, neka idu bez mene.
Upali svijetlo mracno je
Kada lezis kraj mene
Hocu da vidim proljece
U tvojim ocima.
I korak naprijed natrag dva
Valjda nam je takva sudbina
E da je barem ostalo
Vise dobrih bendova.
Kad je tako malo, malo vremena
Ja ga necu trositi, kako ne treba |
|
|
|
|
Sačuvana
|
Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio...
I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad.
|
|
|
|
Mish
|
|
« Odgovor #19 poslato: 14-03-2007, 00:58:06 » |
|
Hvala ti
Pred vratima njenog stana
Ja sam ostavljao svoje brige
I dileme i strahove
Odagnati ona je mogla
Pored nje bih nasao mir
Titrajem bi znala
Nikad nista trazila nije
A toliko tog mi dala
Hvala ti, hvala ti, hvala ti...
Hvala ti...
Otkako je nema
Uvidjam koliko mi znaci
Nikad, nikad, nikad vise
Takvu zenu necu naci
Hvala ti, hvala ti, hvala ti
Sto si vjerovala kada nitko nije
Sto si pomogla da i dalje svoje snove snijem
Hvala, hvala ti...
Pricao sam joj o ljubavi
Koju ne mogu naci
A nikad nisam pomislio zasto je uvijek sama
Kakva sam ja budala |
|
|
|
|
Sačuvana
|
Ko nije drvo razumeo prvo, pa tek onda sadio, taj nije ništa uradio...
I, shvatiće, kad-tad, da ne zna šta je hlad.
|
|
|
|
